Pravni savjeti

Razvodom do obiteljske mirovine?

Pitanje: Prije 10 godina razveo sam se od supruge te napustio kuću u kojoj je ona živjela zajedno sa sinom u zajedničkom domaćinstvu. S obzirom na to da žena nije imala nikakvih pri­hoda, sin ju je uzdržavao, sve dok nije poginuo u prometnoj nesreći. On je također bio razveden i zato je živio s majkom. S obzirom na to da je moja bivša supruga ispunjavala uvjete za obi­teljsku mirovinu (bila je starija od 60 godina), podnijela je zahtjev za stjecanje obiteljske miro­vine te je to pravo i ostvarila. Zanima me imam li ja, kao drugi roditelj, pravo na dio obiteljske mirovine? Smatram da je nepravedno da majka dobije obiteljsku mirovinu, a ja kao otac ne, pa vas molim za odgovor.

(K.J., Slavonski Šamac)

Odgovor: Odredbom u članku 71. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) određeno je da roditelj kojeg je osiguranik uz­državao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu, ako je do smrti osiguranika navršio 60 godina života. S obzirom na to da iz vašeg upita proizlazi da ste poslije razvoda napustili ženu i sina te prestali živjeti u zajedničkom domaćin­stvu, ne ispunjavate uvjet uzdržavanja od strane vašeg sina, pa bez obzira što ste mu otac, nema­te pravo na obiteljsku mirovinu, čak ni uz to što ste u času smrti svoga sina navršili 60 godina.

 

Nesiguran dar

Pitanje: Nedugo sam s kćerkom, na pritisak zeta, sklopila ugovor o darovanju nekretnine. Moram priznati da sam bila brzopleta, jer ako mi kćer umre zet i djeca me mogu izbaciti iz kuće. O toj sam činjenici počela razmišljati, jer se sličan slučaj dogodio u mome susjedstvu, gdje je su­sjeda praktički ostala na cesti nakon smrti sina kojem je ugovorom o darovanju ostavila kuću, a da nije sebe zaštitila. Razgovarala sam o tome s kćerkom koja je spremna situaciju popraviti, samo treba naći pravovaljani način. Molim vas da mi pomognete savjetom.

(A.K., Fažana)

Odgovor: Najbolje bi bilo da raskinete sklo­pljeni ugovor o darovanju te sačinite novi Ugo­vor o darovanju za slučaj smrti. Tim ugovorom bili biste zaštićeni za života. Ako kćerka ne prista­ne sklopiti novi ugovor, sačinite aneks ugovora o darovanju kojeg ste sklopili, s time da anek­som utvrdite „pravo doživotnog plodouživanja nekretnine”. Time ćete zadržati sva svoja prava na nekretnini, osim što je nećete moći prodati.

 

Stečaj bez mirovine

Pitanje: Radila sam u jednoj tvrtki 32 go­dine, no ta tvrtka je propala. Mogu li ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, ako sam nakon stečaja po­duzeća bila prijavljena Zavodu za zapošljava­nje, ali mi se ukazala prilika i zaposlila sam se te ostvarila mjesec i pol dana staža osiguranja kod drugog poslodavca? I dalje sam na Zavodu za zapošljavanje i ispunjavam sve ostale uvjete za navedenu mirovinu.

(Ž.F., Split)

Odgovor: Svi uvjeti su obvezujući i za ostva­rivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, moraju biti ispunjeni isključivo na dan kada osiguranik ispunjava uv­jete. Osiguranik-žena u 2018. godini mora imati 57 godina života i 32 godine mirovinskog staža, a osiguranik-muškarac 60 godina života i 35 go­dina mirovinskog staža. Status nezaposlene oso­be ne gubite, ako ste se nakon prestanka radnog odnosa dobrovoljno produženo osigurali, osim u slučaju ako ste produženo osigurani na miro­vinsko osiguranje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Ne gubite pravo na primjenu ove odredbe ni ako ste nakon prestanka zaposlenja zbog stečaja po­slodavca još 30 dana nakon stečaja bili osigurani kao korisnica naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz ob­veznog zdravstvenog osiguranja, pod uvjetom da je korištenje bolovanja započelo osam dana prije stečaja poslodavca. Međutim, zaposlenjem kod novog poslodavca u trajanju od mjesec i pol dana, izgubili ste pravo na prijevremenu staro­snu mirovinu zbog stečaja poslodavca te, unatoč ispunjavanju svih drugih kriterija, nemate pravo na tu povoljniju vrstu mirovine.

 

Šetanje služnosti

Pitanje: Susjedu s kojim sam dugo godina u dobrim odnosima dozvolio sam služnost puta preko moga zemljišta, jer je to bio jedini način da ima pristup do svog poljoprivrednog do­bra. Prema dogovoru, služnost je išla sredinom moga zemljišta, a meni to ničim nije smetalo. U međuvremenu je poljoprivredno zemljište prenamijenjeno u građevinsko, tako da sam od­lučio izgraditi kuću, koju namjeravam prodati. Susjed se sada nećka oko toga da služnost puta pomaknem uz rub svog zemljišta, što njemu ne nanosi nikakvu štetu, a meni donosi veliku ko­rist. Molim vas da me savjetujete imam li pravo tražiti od susjeda da „pomaknemo” služnost puta, odnosno, ako susjed ne pristane, smijem li svoje pravo ostvariti sudskim putem?

(M.Č., Lepoglava)

Odgovor: Odredbom članka 179. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima imate pra­vo na takozvano prelaganje služnosti. Vaše pra­vo na prelaganje služnosti se sastoji od zahtjeva za izmještanje služnosti na drugi dio nekretnine, što će vam omogućiti izgradnju kuće, s time da susjed ima pravo koristiti služnost puta prema dogovoru s vama kao vlasnikom poslužnog di­jela. U krajnjem slučaju, bude li susjed odbijao prihvatiti izmještaj služnosti, možete se obratiti sudu da donese odluku o vašem pravu na prela­ganje služnosti. U svakom slučaju, vi ste, kao vla­snik poslužne nekretnine, dužni snositi troškove nastale prelaganjem.

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *