NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

S obzirom na financijsko stanje umi- rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita.
To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kamatama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagrebačkoj banci, gdje je rok otplate navršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste banka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovinom od 4.000 kuna, uspio samo u Sberbanku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limitom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti.

Vrati sve do 75. godine
Najpovoljnije uvjete ima Addiko banka, kod koje je potrebno samo otplatiti zadnju ratu do 75. godine života. Za iznos do 50.000 kuna nisu potrebni jamci, niti bilo kakva zadužnica ili ovršna izjava. Sberbank nudi kredite do 5.000 eura, odnosno 37.000 kuna, s rokom otplate od pet godina. No, u slučaju kašnjenja s otplatom, postoji komplicirana procedura prije ovrhe. Naime, umirovljenik bi trebao donijeti posljednja tri odreska mirovine, izvadak platnog prometa na svome računu, a u slučaju dugovanja, trebao bi otvoriti policu povratka kredita ili mješovitog životnog osiguranja ili otplatiti 10 posto depozita u zadanom roku. Uz to, ovo je jedina banka koja nudi i hipotekarne kredite s rokom otplate do
75. godine života, ali su za takav kredit mnogo stroži kriteriji kreditne sposobnosti. Erste banka, osim već spomenutog duljeg roka otplate, nudi i fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto za one s ratama iznad 1.500 kuna te mogućnost prijevremene otplate za kredite do 60.000 kuna.

Hrvatska poštanska banka, kao jedina velika domaća banka i ona koja je zadužena za otvaranje umirovljeničkih računa, omogućuje podizanje običnog nenamjenskog kredita svima čija je mirovina viša od 3.000 kuna, s time da im rata ne bi smjela prelaziti trećinu tog iznosa. Kamatna stopa se razlikuje, ovisno o tome je li kredit kunski ili eurski i ovisno o tome je li umirovljenik klijent banke ili nije, to jest prima li u njoj svoju mirovinu. U najgorem sluča- ju kamata je 7,2 posto, a u najboljem
– solidnih 5,9 posto. Rok otplate tih kredita je sedam godina, a najviše do godine života. Hipoteka na kredite HPB-a je potrebna samo za iznos veći od 220.000 kuna, no u slučaju neredovitog plaćanja, FINA će provesti ovrhu na računu.

Plivajuće kamate
Upravo je visina kamatne stope faktor koji se najviše mijenja. Razlozi za to su mnogobrojni. Naravno, visina mirovine, odnosno drugih prihoda, najviše utječe na visinu kamata. No, jednako važan faktor je i dob. Ako se naš „ogledni“ umirovljenik odluči uzeti nenamjenski kredit u nekoj od banaka sljedeće godine, odnosno kad navrši 70 godina života, kamata će mu biti veća, jer mu je skraćen rok za otplatu. Samim time, teže će dobiti veći iznos novca te će kliznuti u skupinu kreditno nesposobnih građana.

Sve podatke je najbolje provjeriti u poslovnici banke s osobnim bankarima ili kreditnim savjetnicima, koji će uzeti sve podatke u obzir i pokušati kreirati kredit na zadovoljstvo svojih klijenata. Informiranjem putem telefona ili elektronske pošte lako je dobiti polovične, nepotpune ili neprovjerene informacije. Upravo je loša informiranost jedan od razloga zbog kojeg se starije osobe rijetko usuđuju podići kredit, jer time potencijalni rizici rastu. Iako je podizanje kredita uvijek djelomično rizično, dobro je znati da se s odlaskom u mirovinu građani ne moraju zavjetovati banci na apsolutnu i hitnu otplatu te da mogu računati na financijsku injekciju kako bi riješili pitanja koja su im važna u starosti.

Osim toga, straha od ovrhe nema za redovne platiše i one koji imaju sudužnike ili jamce. Sve se rješava putem solemnizirane bjanko zadužnice i ovršne izjave, a oba dokumenta podliježu odredbama Ovršnog zakona.

Dakle, za ulazak u kredit sve ovisi o dobi i visini kamata. I, što je najvažnije, o visini mirovine. Kako je prosječna hrvatska mirovina samo 2.407 kuna, većina umirovljenika će u bankama dobiti odbijenicu. Za siromašne nemani kredita.
Milan Dalmacija

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *