Pravni savjeti

Dug u zastari

Pitanje: Prije nekoliko godina posudio sam od brata znatnu svotu novca potrebnu za završetak kuće koju sam gradio. Sklopi­li smo pisani ugovor kojim sam se obvezao vratiti novac s kamatama u roku od pet go­dina. Nažalost, poslovi su mi krenuli loše, prošlo je pet godina, a ja nisam vratio dug. Brat je podnio tužbu protiv mene, a s obzi­rom na to da sam priznao postojanje duga, sud je donio presudu temeljem priznanja, te me obavezao na plaćanje glavnice, troškova i kamata. Nisam se žalio protiv presude, nego sam dignuo kredit u banci te podmirio dug u cijelosti. Nedugo nakon toga saznao sam da je dug pao u zastaru jer je prošlo pet godina od dana kada sam dobio novac na posudbu. Tražio sam od brata da mi vrati barem iznos kamata i troškova postupka, ali on to odbija. Imam li pravo na povrat duga, jer je on u za­stari? Zašto me sud nije upozorio na zastaru, a smatram da je to trebao učiniti? Ima li smi­sla pokrenuti parnicu za povrat duga koji je u zastari? (J.D., Koprivnica)

Odgovor: Sud nije ovlašten po službenoj dužnosti upozoriti stranku da nastupa zasta­ra. Jednom plaćen dug ne može se tražiti na­trag, premda je nastupila zastara, tako da je bespotrebno pokrenuti tužbu za povrat duga, jer je podmiren nakon što je zastario.

 

Maćehina posla

Pitanje: Otac mi je oporučno ostavio obi­teljsku kuću, a maćehi je dao pravo doživot­nog korištenja jednog stana u kući. Kakva su njezina prava? Može li stan iznajmiti, preu­ređivati ili možda otuđiti nekim pravnim po­slom (prodaja, darovanje i sl.)? Napominjem da ima namjeru stan preurediti u poslovni prostor, te otvoriti obrt. S obzirom na to da je počela pripremati stan za preuređenje, imam li pravo to zaustaviti? (A.K., Zagreb)

Odgovor: Pravo doživotnog plodouživa- nja je pravo osobne služnosti koje se stječe ugovorom ili oporukom. Plodouživatelj ima pravo održavati stan i uređivati ga, ali nema pravo mijenjati njegovu namjenu (prenami- jeniti stambeni prostor u poslovni). Također, ima pravo stan iznajmiti trećim osobama, ali ga ne može nekim pravnim poslom otuđiti (prodaja, darovanje, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i sl.). Vi ostajete vlasnik stana kao dijela kuće i to se doživotnim plodouživanjem ne može promijeniti.

 

Promjena ugovora

Pitanje: Imam dobre odnose sa svojim ujakom koji je samac. Darovao mi je svoju obiteljsku kuću, s time da je prijenos vla­sništva odgodio do svoje smrti. Nakon ne­kog vremena, predložio mi je da darovni ugovor raskinemo, a s obzirom na to da mu ja inače pomažem u svemu, predložio mi je da sklopimo ugovor o doživotnom uzdr­žavanju. Trebam li to prihvatiti, jer darovni ugovor ne sadrži nikakve obveze koje ja moram ispunjavati? (Š.B., Cres)

Odgovor: Vaša situacija se bitno mije­nja ako umjesto daroprimatelja postanete davatelj doživotnog uzdržavanja. Odluka je na vama, jer ujak nema, po onom što ste napisali, pravnu osnovu za opozvati ili raski­nuti darovni ugovor, jer se za to nisu stekli zakonski uvjeti. Što se tiče prijenosa prava vlasništva darovane nekretnine, tu ste u istoj situaciji, jer vlasnik kuće možete posta­ti tek poslije smrti ujaka, a ista je situacija kod ugovora o doživotnom uzdržavanju. Razlika je smo u obavezama koje prihvaća­te sklapanjem ugovora o doživotnom uzdr­žavanju. Uostalom, tvrdite da su vam odno­si s ujakom dobri, pa bi bilo i pošteno da se nastavite brinuti za njega do njegove smrti.

 

Kome ide moj dug?

Pitanje: Poprilično sam se iznenadio kada sam neki dan od nepoznate osobe do­bio obavijest da sam mu dužan veću svotu novca i to po dugu kojeg sam imao prema mom vjerovniku po osnovi zajma. Kada sam tražio objašnjenje, on mi je objasnio da, umjesto njemu, dug trebam podmiriti trećoj osobi, jer je on njemu dužan. Moj vje­rovnik nije tražio moju suglasnost za ustu­panje duga trećoj osobi, pa nisam niti htio podmiriti dug. Uskoro mi je došla tužba ko­jom me treća osoba tuži i traži da podmirim dug koji sam bio dužan mom vjerovniku. Kakvi su mi izgledi u parnici, jer ja se nisam zadužio kod tužitelja, nego kod vjerovnika s kojim sam sklopio ugovor o zajmu? (K.S., Zagreb)

Odgovor: Očito da je u pitanju ustup tražbine (cesija), kojom dosadašnji vje­rovnik prenosi svoje potraživanje prema dužniku nekoj trećoj osobi. Takav ustup potraživanja reguliran je člancima 80.-89. Zakona o obveznim odnosima. Bitno je kod ugovora o cesiji da dužnik ne može ustu- pom potraživanja doći u nepovoljan polo­žaj, a njegova suglasnost za ustup potraži­vanja nije potrebna. Bivši vjerovnik je dužan obavijestiti dužnika da je prenio dug trećoj osobi. Osim toga, dužnik ima pravo na sve prigovore prema novom vjerovniku, koje je imao prema vjerovniku kod kojeg se prvot­no zadužio. Stoga, vaše odbijanje plaćanja duga, jer niste dali suglasnost za ustupanje duga je bez pravne važnosti. Platite i skrati­te muku.

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *